U australskoj šumi otkrivena jedna od najinvazivnijih životinjskih vrsta

U jednoj od najpoznatijih australskih kišnih šuma, koja je na popisu svjetske baštine, pronašli su gnijezdo vatrenih mrava. Otkriće je izazvalo zabrinutost zbog potencijalne prijetnje koju tom području predstavlja jedna od najinvazivnijih vrsta na svijetu.

Oglas

U australskoj saveznoj državi Queensland na šumskoj čistini u nacionalnom parku Lamington, na području grada Gold Coast, otkrili su gnijezdo vatrenih mrava, koji se smatraju jednom od najinvazivnijih vrsta, piše The Independent.

Gnijezdo su ubrzo nakon otkrića uništili, priopćilo je australsko vijeće za invazivne vrste. "Vatreni mravi jedna su od najgorih invazivnih prijetnji za naše divlje životinje i ako ih u jugoistočnom Queenslandu ne uklonimo, proširit će se po većem dijelu države", rekao je direktor vijeća Reece Pianta.

Nacionalni park Lamington poznat je po svojoj jedinstvenoj raznolikosti i ekološkoj povijesti koja seže sve do prapovijesnog kontinenta Gondvane. “Pronaći gnijezdo u jednoj od najstarijih i najljepših kišnih šuma na svijetu zabrinjavajuće je”, rekao je Pianta. “Takva bi mjesta trebala biti izvan dosega invazivnih vrsta.”

Prilagodljivost invazivne vrste

Budući da se vatreni mravi obično ne nalaze u kišnim šumama, najnovije otkriće upozorava na prilagodljivost invazivne vrste.

Ako se mravi prošire po cijeloj državi, prema procjenama istraživača mogli bi godišnje prouzročiti 2 milijarde dolara (oko 1,7 milijardi eura) gospodarske štete. Mogli bi štetiti i divljim životinjama, smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 40 posto te uzrokovati više od sto tisuća dodatnih zdravstvenih posjeta godišnje.

Vatreni mravi potječu iz Južne Amerike, a u Australiji su prvi put zabilježeni 2001. godine, kada su navodno tamo stigli s teretom iz SAD-a.

Mravi mogu preživjeti i u teškim uvjetima te se širiti na velike udaljenosti.

Studija iz 2021. procijenila je da bi u sljedećih deset godina za suzbijanje invazije vatrenih mrava u Australiji bilo potrebno do 300 milijuna dolara godišnje (oko 259 milijuna eura). U suprotnom bi se država mogla dugoročno suočavati s najmanje 2 milijarde dolara godišnjih troškova koje bi uzrokovali mravi.

Pianta je pritom izrazio i zahvalnost jer su nadležni brzo reagirali na pronalazak mrava u Lamingtonu. Dodao je da birokratska kašnjenja u financiranju sljedeće faze uklanjanja vatrenih mrava ne smiju ugroziti mogućnost brzog djelovanja jer bi u suprotnom u budućnosti mogla biti pogođena i druga važna područja.